Osnovni princip izbalansirane ishrane je zastupljenost svih grupa namirnica u dnevnom obroku.

Obzirom da je grupa žita najzastupljenija u dnevnom obroku, deli se na dve podgrupe:
a) hleb i peciva
b) pirinač, testo, griz, brašno
Procentualni unos ovih podgrupa trebao bi da bude 25 % i 10 %.

Iz praktičnih razloga zbog različitog nutritivnog sastava grupa povrća se deli na tri podgrupe:
a) leguminoze koji su važni izvori proteina (5 %)
b) krtolasto i korenasto povrće (krompir, šargarepa) koje bogato skrobom (8 %)
c) lisnato povrće (kupus, spanać) koje ima manju energetsku vrednost (4 %)
U zagradama su date procentualne vrednosti pojedinih grupa.

Dnevni udeo voća u strukturi dnevnog obroka iznosi 5-10 % u zavisnosti od energetske vrednosti obroka.
Ukoliko se konzumira koštunjavo voće (orah, lešnik, badem) treba da je zastupljeno 5 % u odnosu na ukupnu energetsku vrednost obroka (npr. ako je energetska vrednost obroka 3000 kcal, 5 % ove grupe iznosi 25 g oraha).

Grupa mleka i mlečnih proizvoda podrazumeva sve vrste mleka, jogurt, kiselo mleko, pavlaka, sve vrste sireva. procentualna zastupljenost je 8-15 % s tim što treba voditi računa da dnevno budu zastupljene svi, ili makar tri proizvoda ove grupe (10 % mleka nema isti nutritivni sastav kao i 10 % pavlake).

U visoko razvijenim zemljama unos mesa iznosi 15 %, a kod nas se kreće od 10 % do 15 %. Isto pravilo, kao i kod mleka, važi i za ovu grupu. 10 % mesa nije isto kao i 10 % jaja, pa treba voditi računa da pored jaja u ishrani bude zastupljeno meso ili riba.

Grupa masnoća je zastupljena sa 13-15 % u ukupnom dnevnom obroku igrajući značajnu ulogu u pogledu nutritivnog sastava i stvaranja osećaja sitosti.

Grupa šećera, odnosno slatkiša, meda i drugih poslastica je najveći izvor ugljenih hidrata (saharoze). Za razliku od prostih šećera, med ima značajan sadržaj nutritivno vrednih materija. Zastupljenost ove grupe namirnica je 6 % ukupnog dnevnog unosa što zadovoljava potrebe organizma za koncentratima ugljenih hidrata.
back to top